Neželjeno ponašanje na radnom mjestu je ponašanje koje zaposlenik doživljava kao prijeteće, ponižavajuće, uvredljivo ili nesigurno. Radi se o stvarima poput zlostavljanja, seksualnog uznemiravanja, agresije, diskriminacije i sustavnog isključivanja. To je drugačije od prijave o prijevari ili drugom prekršaju: neželjeno ponašanje tiče se odnosa između ljudi, dok se prekršaj tiče kršenja pravila ili zakona.
Razlika je važna jer određuje koju rutu slijedi prijava. Prijava o prekršaju, primjerice prijevari, sigurnosnom riziku ili kršenju zakona, pada pod sustav prijava koji proizlazi iz Europske direktive o zaštiti osoba koje prijave nepravilnosti. Prijava o neželjenom ponašanju u većini organizacija prvo ide povjerenom licu ili voditelju, ali se poslodavac može odlučiti da i ovaj tip prijave bude primljen kroz isti kanal.
Oblici koji može poprimiti
Neželjeno ponašanje je širok pojam. Uključuje zlostavljanje, ogovaranje i namjerno isključivanje kolege. Također uključuje seksualno uznemiravanja, neželjene dodirivanja i napomene sa seksualnim sadržajem. Nadalje, agresija, prijetnje i diskriminacija na osnovu primjerice porijekla, dobi, spola ili vjere spadaju pod to. Što je zajedničko svim ovim oblicima jest da zaposlenik koji ih doživljava više se ne osjeća sigurno da obavlja svoj posao.
Doživljava li se ponašanje kao neželjeno ovisi o osobi koja ga prijavljuje. Signalo ne ocjenjuje nijednu prijavu niti kvalificira ponašanje; to je i ostaje odgovornost poslodavca, a gdje je potrebno, suda ili drugog nadležnog tijela.
Gdje ove prijave spadaju
Mnoga mala i srednja poduzeća imaju za neželjeno ponašanje odvojena rutu: povjerenu osobu koja povjerljivo razmišlja, odvojeno od formalnog postupka za prijave prekršaja. Druge organizacije odluče da oba tipa prijava budu primljena kroz jedan kanal, sa jasnom usmjeravanjem prema pravom obrađivaču. Oba pristupa se koriste; što je najbolje, ovisi o veličini organizacije i o tome što je već etablirano.
Za zakonsku obvezu prijave u vezi prekršaja vrijede fiksni rokovi: potvrda primitka u roku od sedam dana i informacije o ocjeni u roku od tri mjeseca. Za prijave o neželjenom ponašanju ne postoje takvi zakonski rokovi na isti način, iako je brzina i tu važna za povjerenje zaposlenika u organizaciju.
Što može poslodavac u tome utvrditi
Organizacija bi trebala u postupku prijave opisati što se podrazumeva pod prekršaj i što se podrazumeva pod neželjeno ponašanje, i koju rutu slijedi svaki. To sprječava da zaposlenik sa svojom prijavom padne između dvaju žica, i pomaže obrađivaču da brzo poduzme pravi korak. objašnjena po temama u bazi znanja detaljnije obrađuje različite rute i što sve to uključuje.
Onaj koji želi znati vrijedi li mu zakonska obveza prijave za prekršaje u svojoj organizaciji može to provjeriti na besplatnu provjeru u nekoliko pitanjaViše informacija o tome kako je kanal za prijave točno strukturiran i odakle dolaze informacije na signalo.eu, nalazi se na stranici o tome kako platforma funkcionira.
Što to znači za vašu organizaciju
Za većinu manjih poslodavaca praktično je unaprijed jasno odrediti koju vrstu prijave gdje primiti, čak i ako još ne postoji odvojen kanal za neželjeno ponašanje. Na taj način zaposlenik uvijek zna gdje se obratiti, i nitko prvo ne mora razabrati je li nešto prekršaj ili neželjeno ponašanje prije nego što se usudi poduzeti korak. Za pitanja o vlastitoj situaciji preporučeno je konzultirati pravnika, liječnika iz radnog odnosa ili povjerenu osobu; signalo.eu strukturira postupak, ali ne ocjenjuje nijednu prijavu.
Želite li znati kako je to u vašoj organizaciji? Učinite besplatnu brzu procjenu ili pročitajte druge teme u često postavljana pitanja kako bi vidjeli što točno mora biti na mjestu.