kolega je izložen zastrašivanju ili neprihvatljivom ponašanju, gdje može to prijaviti

Maltretiranje i agresija spadaju pod povjerljivu osobu ili kanal za izvještavanja

Maltretiranje, zastrašivanje i agresija na radu nisu "povreda" u smislu propisa o zaštiti osoba koje jave nepravilnosti, već spadaju pod nepoželeno ponašanje — a za to obično postoji drugačiji put od kanala za javljanje nepravilnosti. Zaposlenik koji se s tim suočava obično se može obratiti povjerljivoj osobi unutar organizacije, ako postoji, ili voditelju ili odjelu za ljudske resurse. Kod mnogih poslodavaca postoji također i odvojena točka prijave ili kanal za javljanje koji prihvaća i nepravilnosti i nepoželeno ponašanje. Gdje zaposlenik može prijaviti neželjeno ponašanje? opisuje moguće putove detaljnije, uključujući što zaposlenik može očekivati od povjerljivosti i sljedećih koraka.

Važna je razlika između dviju stvari koje se često miješaju: povjerljive osobe, koja sluša, podržava i razmišlja o sljedećim koracima, i formalnog kanala za javljanje, koji registrira prijavu i obrađuje je prema postupku s rokom. Pri maltretiranju ili zastrašivanju povjerljiva osoba često je prvi i najlogičniji korak, jer problem obično zahtijeva pomoć i razgovor, ne odmah formalno istraživanje. trebam li se obratiti povjeritelju ili kanalu za izvještavanje sa svojom prigovom navodi tu razliku. Je li povjerljiva osoba unutar organizacije prisutna razlikuje se ovisno o poslodavcu; Je li osoba povjerenja obavezna? bavi se trenutnim stanjem oko te obveze.

Što kažu Zakon o sigurnosti i zdravlju pri radu i prijedlog zakona o tome

Članak 3. Zakona o sigurnosti i zdravlju pri radu obvezuje poslodavce da imaju politiku za psihosocijalno opterećenje na radu, što uključuje maltretiranje, zastrašivanje i agresiju; kako će ta politika točno izgledati i koja točka prijave joj pripada, na poslodavcu je da odredi. Osim toga, postoji prijedlog zakona po inicijativi (Dokument Parlamenta 35592) koji želi obvezati povjerljivu osobu za radnike; njegovu obradu moguće je pratiti putem Prvoga doma. Zakon o zaštiti osoba koje jave nepravilnosti uređuje uglavnom postupak javljanja nepravilnosti od javnog interesa, te stoga nije odgovarajući okvir za individualni sukob između kolega — premda se isti kanal za javljanje u praksi može i za to organizirati.