izvjestitelj želi ostati anoniman ali trebam više informacija, je li to dozvoljeno

Postavljanje dodatnih pitanja je dozvoljeno, čak i pri anonimnoj prijavi

Da, to je dozvoljeno: mogućnost da anonimni prijavitelj postavi dodatna pitanja odvojena je od prava da ostane anoniman. Anonimnost znači da identitet prijavitelja nije poznat ili se ne otkriva, a ne da nije moguć nikakav kontakt. Na signalo platformi taj kontakt funkcionira preko koda slučaja: prijavitelj se time ponovno prijavi u okruženje za prijave, vidi pitanje od osobe odgovorne za obradu i može na njega odgovoriti — i dalje anonimno. Dakle, nisu potrebni ni ime, ni e-mailska adresa ni telefonski broj da biste ostali u kontaktu jedni s drugima o sadržaju prijave.

Što nije dozvoljeno je koristiti anonimnost kao izgovor da ipak zatražite identifikacijske podatke ili da stvorite dojam da je pružanje više informacija moguće samo ako se prijavitelj identificira. Zato pitajte o činjenicama, datumima, imenima uključenih osoba, dokumentima ili svjedocima — to su uobičajene informacije za istragu — ali ne pitajte tko je sam prijavitelj, ako se za to nije odlučio. Ako radnik izgubi kod slučaja tijekom ovog procesa, postoji zasebna ruta za ponovno uspostavljanje pristupa prijavi bez narušavanja anonimnosti. A budući da rok za zakonske rokove nastavlja teći tijekom postavljanja dodatnih pitanja, dobro je znati kada prijavitelja treba informirati o procjeni.

Odakle to proizlazi: direktiva i obveza čuvanja tajne

Direktiva (EU) 2019/1937 ostavljaorientacijska je tema članicama da odluče trebaju li obavezno podržavati anonimne prijave (članak 6), ali čim jedan kanal za prijave olakšava anonimne prijave — kao što signalo čini — to ne mijenja ništa na obvezi čuvanja tajne o identitetu prijavitelja iz članka 16 te direktive. Ta tajnost vrijedi u cijelosti tijekom cijelog procesa, uključujući postavljanje i odgovaranje na dodatna pitanja. Zakon o zaštiti uzbunjivača primjenjuje te načele u nizozemskoj praksi.