želim prilagoditi naš pravilnik o izvještavanju, mora li se radničko vijeće ponovno suglasiti

Izmjena pravilnika obično zahtijeva ponovno suglasnost

Ako se postojeći pravilnik o podnošenju prijave izmijeni, u većini slučajeva radni savjet ima ponovno pravo na suglasnost. Pravo na suglasnost iz članka 27. Zakona o radnim savjetima ne vrijedi samo pri utvrđivanju novog pravilnika, već i pri njegovoj izmjeni. Ako se radi o prilagodbi koja utječe na srž postupka — na primjer tko obrađuje prijavu, kako je uređeno anonimno podnošenje ili koji su rokovi — tada je suglasnost očekivana. Međutim, kod čisto tekstualnih ili praktičnih izmjena, kao što je drugi telefonski broj ili izmijenjena vizualna identifikacija, situacija je drugačija: one ne diraju sam pravilnik.

Zbog toga je razumno da se pri svakoj izmjeni kratko provjeri je li prilagodba vezana uz sadržaj postupka opisanog u što mora sadržavati uzbunjivačka uredba? ili samo uz njegovu provedbu. Tko se boji je li prilagodba podložna suglasnosti, točnu razgraničenja i iznimke nalazi u ima vijeće zaposlenih pravo suglasnosti na redovanju obavijesti?. Ako nema radnog savjeta već je uprava zastupljena, tada se primjenjuju drugačija pravila koja su odvojena razrađena.

Odakle proizlazi: članak 27. ZRS-a i članak 2. ZZZZK-a

Članak 27. Zakona o radnim savjetima povezuje pravo na suglasnost sa utvrđivanjem, izmjenom ili ukidanjem pravilnika na tom području, što izmjene izričito stavlja pod pravo na suglasnost. Članak 2. Zakona o zaštiti osoba koje prijave povrede zakona određuje što interni postupak podnošenja prijave mora sadržajno regulirati, a taj sadržaj je upravo mjera za procjenu utječe li izmjena na sam postupak. Kuća za zaštitu osoba koje prijave povrede zakona potvrđuje u svojoj informaciji za poslodavce da zastupstvo radnika ima ulogu pri utvrđivanju postupka, bez da pri tom pravi iznimku za kasnije prilagodbe.