Trebam li zaposljeniku omogućiti usmeno izvješćivanje?

Usmeno prijavljivanje mora biti moguće pored pisanog

Da, zaposlenik mora imati mogućnost i usmenog prijavljivanja; kanal za prijave koji nudi samo pisani obrazac ne zadovoljava zahtjeve. Direktiva na kojoj se temelje nacionalni zakoni propisuje da interni kanal za prijave omogućava i pisano i usmeno prijavljivanje. Usmeno prijavljivanje može biti putem telefonske linije ili drugog sustava govora, a na zahtjev prijavljujućeg također i putem fizičkog razgovora. Stoga nije na poslodavcu da odluči da se prima samo pisani tekst; izbor kako će se netko prijaviti leži kod samog prijavljujućeg.

U praksi to znači da organizacija pored pisane stranice za prijave mora ponuditi i način za usmeno prijavljivanje ili razgovor, te da se to usmeno prijavljivanje ili razgovor bilježe i obrađuju na isti pažljiv način kao pisana prijava. Zaposlenik koji radije ne piše, ili koji želi objasniti nešto što je teško zabilježiti na papiru, mora imati tu mogućnost. To vrijedi i ako se netko želi prijaviti bez navođenja imena: način prijavljivanja (pisano, usmeno ili razgovorom) je odvojen od pitanja je li netko prijavio anonimno.

Gdje je ovo navedeno: članak 9 Direktive i članak 2 ZBOZ-a

Ovaj zahtjev izravno proizlazi iz članka 9 Direktive (EU) 2019/1937, koji propisuje da interni kanali za prijave moraju omogućiti kako pisano tako i usmeno prijavljivanje. Zakon o zaštiti uzbunjivača primjenjuje ovu Direktivu u zahtjevima za internu proceduru za prijave, uređenoj u članku 2 tog zakona. Za točnu formulaciju i iznimke koje sama Direktiva i zakon navode, zakonski tekst je pravi izvor.